Hoće li uskoro biti održani izbori u Ukrajini? Analitičar: "Nije to najveći problem, nego nešto drugo"

U prošlotjednom intervjuu za Politico, Donald Trump je izjavio da vlasti u Kijevu "koriste rat kako ne bi održale izbore".

No stvari nisu tako jednostavne. Ukrajinski zakoni ne dozvoljavaju održavanje izbora dok traje ratno stanje, skoro deset milijuna Ukrajinaca raseljeno je izvan i unutar zemlje, a održavanje izbora u donekle normalnim uvjetima neizvedivo je bez prethodnog prekida vatre.

Podsjetimo, Volodimir Zelenski izabran je za predsjednika Ukrajine na izborima 2019. godine osvojivši 73 posto glasova. Petogodišnji mandat formalno mu je istekao u svibnju prošle godine.

Za održavanje izbora treba mijenjati zakon

Čim je bio izabran, Zelenski je raspustio parlament, Verhovnu Radu, i raspisao izvanredne parlamentarne izbore koji su održani u srpnju iste godine. Na izborima je njegova stranka Sluga naroda (Sluha narodu - nazvana tako po istoimenoj seriji u kojoj je Zelenski prethodno glumio, nap.a.) osvojila uvjerljivu natpolovičnu većinu - 254 od 450 mjesta. Parlamentu je mandat istekao u kolovozu prošle godine.

Usprkos ratu, zakonskim ograničenjima za održavanje izbora, a i protivljenju oporbenih stranaka, Zelenski je na Trumpovu prošlotjednu kritiku odgovorio da je "osobno voljan i spreman održati izbore unutar 60 do 90 dana", ali pod uvjetom da europski saveznici i SAD jamče sigurnost glasanja.

Prethodno je potrebno provesti i izmjene zakona koje bi omogućile održavanje izbora u uvjetima rata ili krhkog primirja.

Vrlo ozbiljan mogući kandidat

Popularnost Zelenskoga nakon uvjerljive izborne pobjede oscilirala je od niskih 37 posto (u odnosu na 73 posto dobivenih na izborima) 2021. godine do ogromnih 90 posto nakon početka ruske invazije u veljači 2022. godine.

Euronews piše kako je prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) Zelenski jesenas uživao podršku 60 posto Ukrajinaca, dok prema prošlotjednoj anketi agencije Info sapiens ima potporu tek 20,3 posto građana.

Također, u anketi Info sapiensa ponuđeni su i drugi mogući predsjednički kandidati, među njima bivši glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general Valerij Zalužni, koji je sada veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu te šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov. Iako zasad odbija politički angažman, a i protivi se održavanju izbora u ratnom stanju, Zalužni prema toj anketi ima potporu 19 posto građana, neznatno manju od Zelenskoga.

Zalužni je najzaslužniji za organizaciju obrane na početku ruske agresije kada se u Kremlju očekivala brza okupacija i kapitulacija Ukrajine.

Kako održati izbore s milijunima raseljenih

I Budanov, s potporom od pet posto, ne iskazuje političke ambicije, a Euronews piše kako se popularnost dvojice ljudi iz vojnog miljea može tumačiti važnošću koju ukrajinski birači pridaju obrani zemlje. No ankete pokazuju i da raspoloženje samih Ukrajinaca za izlazak na izbore dok traje rat nije veliko. Tek ih 12 posto smatra da bi izbore trebalo održati prije postizanja mira.

CNN piše pak kako bi s više od 5,9 milijuna izbjeglica u inozemstvu i 4,4 milijuna ljudi raseljenih unutar zemlje ažuriranje biračkih popisa bilo praktički nemoguće. Osim toga, oko milijun Ukrajinaca je u vojsci, mnogi od njih na prvoj crti bojišnice i teško je zamisliti kako bi mogli glasati bez prethodnih jamstava i obustave borbi. Na koncu, CNN piše i da 25 posto biračkih mjesta u Ukrajini nije u funkciji.

"To je orkestrirani pritisak na Zelenskog"

I vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže kako se izbori u Ukrajini trenutno ne čini mogućima.

"Ogroman je broj raseljenih, a i velik dio teritorija je izvan jurisdikcije Kijeva, tako da je inzistiranje na tim izborima samo oblik pritiska na Zelenskog. Nije problem u izborima, nego u uvjetima kapitulacije Ukrajine. Ono o čemu Trump i Putin pregovaraju, a isto tako je to i predmet razgovora unutar Europske unije, uvjeti su pod kojima će Ukrajina kapitulirati, odnosno kojih dijelova teritorije se odreći. Inzistiranje na izborima, kao i izbijanje korupcijskih afera, zapravo su dio orkestriranog pritiska Zapada na Zelenskog da prestane s ratom. Ne samo SAD-a, nego i Europe kojoj je, koliko god bila odlučna na riječima, dosta tog rata", objašnjava.

Što se tiče brzog pristanka Zelenskoga na održavanje izbora, ali uz sigurnosna jamstva, Kovačević smatra kako time želi pokazati da mu nije prioritet ostanak na vlasti po svaku cijenu.

"Zelenski želi pokazati da je spreman čak i odustati od političke karijere ako zauzvrat dobij nešto što je dugoročno korisno za Ukrajinu. Naravno, to istodobno može biti i dio njegove kampanje, ako se ipak kandidira", dodaje.

Ne čudi popularnost Zalužnog i Budanova

Kovačevića ne čudi i što se u anketama pojavljuju Budanov i Zalužni. Osobito potonji.

"Ipak je on zaslužan za uspješan otpor ukrajinske vojske. Ne treba zaboraviti da je Putin bio uvjeren kako će ga Ukrajinci dočekati s cvijećem i da će cijela Ukrajina biti okupirana za nekoliko dana. Ukrajinske oružane snage, podržane snažnom voljom ukrajinskih građana, onemogućile su ostvarivanje Putinovih planova pa utoliko ne iznenađuje popularnost Zalužnoga. A što se tiče Budanova, i to je razumljivo jer je Ukrajina uspjela organizirati nekoliko fascinantnih akcija u dubini ruskog teritorija nadmudrivši inače superiorne ruske oružane snage", ustvrdio je Kovačević.